Bez konkretnih rješenja za prevoznike, dok se novi problemi gomilaju. Hoće li ponovo u blokade?

„Danas jedna dozvola za CEMT košta 500 KM, naš prijedlog je da ide na 100 KM. I bilateralne dozvole za međunarodni prijevoz danas koštaju 250 KM, a naš prijedlog je da se i one spuste na 100 KM“, rekao je Forto.

Na sastanku, međutim, nisu ponuđena konkretna rješenja za ključne zahtjeve transportnog sektora koji zapošljava više od 47.000 ljudi.

Prošlo je vrijeme analiza i zaključaka. Sada su potrebne konkretne odluke, poručuju prijevoznici okupljeni oko Konzorcijuma Logistika BiH. Apeluju na predstavnike vlasti u BiH da sistemski rješavaju njihove goruće probleme.

Na njih su, prošle godine, u nekoliko navrata upozoravali protestima i blokadama. Djelimično su njihovi zahtjevi urodili plodom, barem u dijelu boravka u Šengenu, nakon što je Hrvatska usvojila Zakon o strancima, koji otvara mogućnost uvođenja posebnih viza za profesionalne vozače iz zemalja regiona. Međutim, na nivou Evropske komisije nije postignuto rješenje koje bi omogućilo širu primjenu ovog modela, zbog čega problem ograničenja boravka po pravilu 90/180 dana ostaje jedan od najvećih izazova ovog sektora, posebno od septembra.

„Ekskluzivna informacija je da je vodeća asocijacija prijevoznika iz Srbije za 26. juni zakazala sastanak svih asocijacija s prostora Balkana. Da li će biti u BiH ili Sjevernoj Makedoniji, to nije važno. Nakon konsultacija svakako ćemo obavijestiti javnost, budući da je 1. septembar za nepuna tri mjeseca i puno će problema biti za prijevoznike Zapadnog Balkana“, rekao je glavni koordinator Konzorcijuma Logistika BiH Velibor Peulić.

Istovremeno, Zapadni Balkan nije uspio uspostaviti jedinstven politički nastup prema institucijama Evropske unije, koji bi dao dodatnu snagu zahtjevima sektora. Iz Udruženja za međunarodni transport Srbije ističu:

„Sve države EU iz okruženja, osim Hrvatske, odustale su od izdavanja radne i boravišne ‘D’ vize na godinu dana profesionalnim vozačima iz zemalja Zapadnog Balkana i uputile nas da rješenje tražimo od Evropske komisije, a ona nas vraća da ponovo od svake države pojedinačno tražimo rješenje dužine boravka u Šengen zoni“, rekao je predsjednik Udruženja za međunarodni transport Srbije Neđo Mandić.

Uz sve ove probleme, Evropska unija ubrzano uvodi digitalne procedure carinskih kontrola, dok domaća privreda još čeka osnovne reformske korake koji bi joj omogućili ravnopravnu tržišnu utakmicu. Sve to domaće prijevoznike vraća na početak – u višesatna čekanja na granicama i kilometarske kolone kamiona.

„Trenutno ćemo u BiH negdje oko 47 posto imati profesionalne vozače pogođene načinom boravka u EU. Moramo raditi određenu reorganizaciju. Vrlo je važno da u BiH što prije dođemo do digitalizacije, tako da se eliminišu ova vremena zadržavanja i gubljenje vremena koja sada imamo“, rekao je Peulić.

Forto je upozorio da BiH dodatno zaostaje zbog sporog napretka na evropskom putu.

„Dva su poglavlja koja se usklađuju u procesu pregovora sa EU, koja se tiču transporta, mislim 7. i 11. poglavlje. To su među najtežim i najobimnijim poglavljima za usklađivanje. Ne samo da carinski softveri nisu spremni ili neki program koji EU uvede. Postoji niz drugih stvari zbog kojih mi ispaštamo jer nismo pokrenuli pregovore“, rekao je ministar.

Zbog svih ovih problema, čije je rješavanje na čekanju i sa bosanskohercegovačke i sa evropske strane, prijevoznici upozoravaju da bi krajem ljeta ponovo mogli stupiti u blokade.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad